Kako dijabetes utiče na krvne sudove
Dijabetes je bolest koja u velikoj meri utiče na kardiovaskularno zdravlje. Dijagnostikuje se u proseku sa 4 godine zakašnjenja, a do tada neprimetno oštećuje krvne sudove i doprinosi razvoju ateroskleroze. Sam podatak da osobe sa dijabetesom imaju 25 puta veći rizik od amputacije noge govori o ozbiljnosti ove bolesti. U nastavku pročitajte više o dijabetesu i saznajte kako možete sami sebi da pomognete u očuvanju zdravlja.
Šta je dijabetes
Dijabetes je hronična endokrina bolest koju obeležava povišen nivo šećera u krvi. Nastupa kada pankreas ne proizvodi dovoljno insulina ili u slučajevima kada telo ne može dobro da iskoristi proizvedeni insulin. Insulin je važan hormon odgovoran za regulisanje šećera u krvi.
Dijagnozu šećerne bolesti ili dijabetesa postavlja lekar na osnovu nalaza. Ako je u dva navrata nivo šećera u krvi natašte veći od 7 mmol/l ili ako je nivo šećera u krvi u bilo koje vreme tokom dana veći od 11,1 mmol/l, smatra se da osoba nema dobru regulaciju šećera u krvi i dijagnostikuje se dijabetes.
4 od 5 osoba sa dijabetesom su mlađe od 65 godina
Kakve rizike dijabetes donosi
Ako se ne kontroliše, visok nivo šećera u krvi oštećuje krvne sudove i dovodi do različitih zdravstvenih problema. Osim povišenog nivoa šećera u krvi, osobe obolele od dijabetesa često imaju visok krvni pritisak i povišenu masnoću u krvi, što dodatno utiče na zdravlje krvnih sudova i povećava rizik od pratećih posledica.
1. Koronarna bolest srca – sa razvojem ateroskleroze u koronarnim arterijama dolazi do razvoja simptoma angine pektoris i srčanog udara, čiji su najčešći upozoravajući znakovi bol i nelagodnost u grudima.
2. Moždani udar – osobe sa dijabetesom imaju tri puta veći rizik od suženja karotidnih arterija što značajno povećava rizik od moždanog udara.
3. Oštećenje nerava – česta posledica povišenog nivoa šećera u krvi koja dovodi do gubitka osećaja topline, dodira i bola. Ne smemo da zaboravimo i na uticaj koji to može da ima kod pojave simptoma srčanog udara ili angine pektoris. Netipični simptomi poput bola slabijeg intenziteta ili izostanak bola, jedni su od manifestacija oštećenja.
4. Periferna cirkulacija i dijabetičko stopalo – zbog otežanog dotoka krvi do perifernih delova tela, povrede teže zaceljuju što može dovesti do infekcije. Najčešće pogađa stopala. Sa razvojem neosetljivosti kao posledica oštećenja nerava, postoji veća verovatnoća od povreda koje mogu da dovedu do gangrene i amputacije obolelog dela, ukoliko se ne leče na vreme.
5. Oštećenje bubrega i vida – ukoliko se ne leči ili slabo kontroliše, povišen nivo šećera u krvi može da dovede do zastoja rada bubrega i potrebe za dijalizom. Isto tako zbog oštećenja krvnih sudova na očnom dnu može da dođe do slabljenja ili gubitka vida.
Vrste dijabetesa
Razlikujemo dva osnovna tipa dijabetesa: tip 1 – kada pankreas ne proizvodi insulin i tip 2, u slučaju kada je dejstvo proizvedenog insulina smanjeno.
Dijabetes tipa 1 može da se javiti u bilo kom životnom dobu, ali najčešće se javlja kod dece i mladih zbog poremećaja imunog sistema koji stvara antitela koja uništavaju sopstvene ćelije pankreasa. Ovaj tip dijabetesa ima 10% obolelih, a jedini lek je primanje insulina.
Dijabetes tipa 2 je najzastupljeniji, čak 90% ljudi sa šećernom bolesti ima tip 2. Od ovog tipa dijabetesa može da oboli svako, a najčešći uzrok su loše životne navike. U većini slučajeva se otkriva u višem stepenu razvoja bolesti, kada nastanu komplikacije na drugim organima.
Važno je znati da kod dijabetesa tipa 2, na samom početku bolesti, simptomi često nisu u tolikoj meri izraženi i neretko prođu godine do postavljanja prave dijagnoze. Sa druge strane, kod tipa 1, bolest nastaje iznenada.
Najčešći simptomi svih tipova dijabetesa su: učestalo mokrenje, nagli gubitak telesne težine, prekomerna žeđ, iscrpljenost i umor, smetnje vida, nedostatak koncentracije, jaka glad, povrede koje sporo zaceljuju i češće infekcije.
Takođe moramo da pomenemo i gestacijski dijabetes koji može da se razvije u trudnoći i da pogorša postojeći dijabetes tipa 1 i 2. Žene koje su imale gestacijski dijabetes kao posledicu imaju veći rizik od koronarne bolesti srca. Više o kardiovaskularnom zdravlju kod žena, možete da pročitate ovde.
Zašto je važno pomenuti predijabetes
Za razliku od dijabetesa, predijabetes se javlja kada je nivo šećera u krvi povišen, ali nedovoljno visok da bi se dijagnostikovao dijabetes. Smatra se da neko ima predijabetes ukoliko je nivo šećera u krvi natašte između 5,9-6,9mmol/l i iznad 7,7mmol/l nakon obroka.
Važno je naglasiti da predijabates nije bezopasan te da, kao dijabetes, oštećuje krvne sudove i doprinosi razvoju ateroskleroze. Izostanak simptoma čini predijabetes opasnim jer prođe neopaženo, što povećava rizik od razvoja dijabetesa u budućnosti. Da bi se to izbeglo, jako je važno proveriti svoje parametre i reagovati na vreme. Stil života osoba sa predijabetesom, najčešće je povezan sa nedovoljno fizičke aktivnosti i lošim životnim navikama.
70% osoba sa predijabetesom vremenom oboli od dijabetesa ukoliko ne preduzmu ništa po tom pitanju
Važnost kontrole
Glavni pokazatelj koliko je vaš dijabetes regulisan je hemoglobin A1c koji se dobija vađenjem krvi. Test pokazuje prosečni nivo šećera u krvi kroz određeni vremenski period, najčešće u poslednjih 3 ili 6 meseci. Ako je hemoglobin A1c povišen, smatra se da dijabetes nije dobro regulisan i da dalje doprinosi razvoju ateroskleroze iako je trenutni nivo šećera u krvi u granicama normale. Vaš lekar će na osnovu vaših nalaza i stanja da odredi učestalost budućih kontrola.
2 od 3 osobe sa dijabetesom umiru od kardiovaskularnih bolesti
Preporuke stručnjaka
Držati glukozu u granicama normale, zdravije živeti što podrazumeva kvalitetniju prilagođenu ishranu, a kod dijabetičara je posebno važno kretanje – šećer je energija koju treba potrošiti. Korisno je konzumiranje hrane bogate vlaknima, dok voće i povrće može da pomogne u održavanju zdravog nivoa šećera u krvi. Sa druge strane, važno je da se izbegavaju hranljive namirnice koje sadrže visok nivo šećera i masnoća, da eliminiše pušenje i prekomerno konzumiranje alkohola.
Uz gore navedeno, takođe je vrlo važna redovna kontrola hemoglobina A1c kao i održavanje krvnog pritiska i masnoće u granicama normale. Zbog stanja krvnih sudova, ciljane vrednosti za osobe obolele od dijabetesa su nešto niže i trebale bi da budu:
- hemoglobin A1c ispod 7%
- krvni pritisak ispod 130/80 mmHg
- LDL holesterol ispod 2,59 mmol/l
Navedene ciljane vrednosti u praksi se ostvaruju u malom broju. Da li znate kako to utiče na zdravlje krvnih sudova i zašto je ono neophodno?
Osigurajte svoje zdravlje i kvalitet života
Preuzmite kontrolu nam dijabetesom promenom životnih navika i fizičkom aktivnošću, a kako bi vašim krvnim sudovima pružili delotvornu podršku, tu su Strauss kapi. Strauss kapi su klinički dokazan, prirodan proizvod koji od 1980. godine pomaže ljudima da osiguraju zdravlje svog kardiovaskularnog sistema.
- čiste krvne sudove od plaka i osiguravaju njihovu normalnu elastičnost
- podstiču normalnu cirkulaciju
- snižavaju krvni pritisak
- doprinose normalnom radu srca
- utiču na nivo masnoća u krvi
Više informacija o Strauss kapima pronađite na WEB STRANICI, a ako vas zanima gde u Srbiji možete da ih kupite, OVDE možete da pronađete spisak apoteka.
Pročitajte više:

Ateroskleroza nakon 40-te: Pazite na ove simptome

Visoki krvni pritisak i značaj zdravih krvnih sudova

Povišeni holesterol i krvni sudovi: Celovit pristup zdravlju
Možda će vas zanimati i ovo:

4 načina za poboljšanje cirkulacije

Šta treba da uradite ako posumnjate na srčani udar

Uzroci atrijalne fibrilacije: Najčešće vrste aritmije

Angina pektoris: Vrste i opasnosti

Koronarna bolest srca: Tiha opasnost koje mnoge žene nisu svesne

Proces razvoja ateroskleroze i njene posledice

Uzrok i simptomi slabe periferne cirkulacije

Frankov znak: Faktor rizika bolesti krvnih sudova

Moždani udar: Znakovi upozorenja koje ne smete da zanemarite
