Šta treba da uradite ako posumnjate na srčani udar

Šta treba da uradite ako posumnjate na srčani udar

Srčani udar ili infarkt miokarda nastaje kada se prekine dotok krvi u srce putem jedne od koronarnih arterija, krvnih sudova koji hrane srčani mišić, usled čega dolazi do odumiranja jednog dela srčanog mišića. Najčešći uzrok prekida dotoka krvi u srce je krvni ugrušak ili tromb koji je nastao kao posledica ateroskleroze odnosno pucanja aterosklerotskog plaka.

Kada neko doživi srčani udar, važno je da se što pre uspostaviti  normalan protok krvi kroz koronarni krvni sud, jer će tako oštećenje srčanog mišića da bude manje, a uspeh lečenja veći. U nastavku članka pročitajte kako da prepoznate srčani udar, šta treba da se uradi kada do njega dođe i kako da zaštitite i poboljšate svoje kardiovaskularno zdravlje.

Simptomi srčanog udara

  • intenzivna bol koja traje duže od 15 minuta u grudima, koji se može proširiti na levu ruku, vratu, donju vilicu
  • pritisak i stezanje u grudima
  • slabost, hladan znoj, osećaj nedostatka vazduha
  • mučnina i povraćanje

Simptomi povezani sa srčanim udarom mogu značajno da variraju između muškaraca i žena. Iako se atipični simptomi srčanog udara događaju kod oba pola, oni su ipak češći kod žena.

Simptomi srčanog udara kod muškaraca

Vodeći simptom srčanog udara je iznenadni i jak bol u grudima koji se najčešće širi na levo rame i ruku, u donju čeljust, vrat ili leđa, a ređe u desnu ruku i gornji deo stomaka, traje duže od 15 minuta, ne prestaje u mirovanju i često je praćen bledilom u licu, znojenjem, osećajem slabosti, umora i nedostatka daha. Osim navedenog simptoma mogu biti prisutni i drugi simptomi, poput nepravilnog ili ubrzanog rada srca, mučnine uz povraćenje i gubitak svesti.

Simptomi srčanog udara kod žena

Sve veći broj studija ukazuje na činjenicu da žene mogu doživeti srčani udar drugačije od muškaraca. Jedno od njih objavljeno je u časopisu Circulation, američkog društva za bolesti srca (AHA), u kojoj je učestvovalo 515 žena koje su preživele srčani udar.

Samo je jedna trećina žena u ovoj studiji doživela “klasičan” simptom bola u grudima. Umesto toga, nedostatak daha, neobičan umor i slabost bili su na vrhu liste. Zanimljiva je i činjenica da je 95% učesnica ove studije izjavilo da su mesec dana pre srčanog udara osetile da nešto nije u redu. Najčešći simptomi koji su se javljali bili su neobičan umor, poremećaj spavanja i nedostatak daha. Bol u grudima, najčešći simptom ranog upozorenja na srčane teškoće kod muškaraca, bio je niže na listi kod ovih žena. One koje su ga doživele opisivale su ga više kao pritisak ili stezanje, a ne kao bol.

Saznajte više o koronarnoj bolesti srca kod žena.

Stezanje u grudima kod srčanog udara

Razumevanje rodnih razlika u srčanim bolestima je važno. Glavni razlozi toga proizlaze iz samih razlika između muškaraca i žena, poput razlika u anatomiji, hormonima kao i drugačijem procesu razvoja bolesti.

Šta napraviti u prvih 60 minuta

Pravilna reakcija unutar prvih 60 minuta nakon srčanog udara može značajno da umanji dugotrajne štetne posledice po zdravlje i život pacijenta. Ukoliko neko ko je nedavno pretrpeo srčani udar bude primljen u bolnicu unutar prvog časa i medicinski stručnjaci odmah započnu sa terapijom, pacijent ima velike šansa za gotovo potpuni oporavak.

Period poznat kao “zlatni čas” pruža pacijentima šansu za preživljavanje i poboljšanje kvaliteta života nakon srčanog udara.

Nemojte da čekate u potrazi za medicinskom pomoći ako mislite da imate srčani udar. Odmah nazovite broj hitne pomoći i sledite njihova uputstva.

Srčani mišić počinje da odumire 60 minuta nakon što mu prestane dovod krvi, a unutar šest časova, ukoliko se ništa ne preduzme, svi zahvaćeni delovi srca će da pretrpe trajno oštećenje. Posledice nakon srčanog udara su mnogobrojne i zavise od stepena oštećenja srčanog mišića.

Što još treba da znate

  • 60% ljudi preživi srčani udar
  • uzrok koji je doveo do prvog srčanog udara može dovesti i do drugog
  • odumrli deo srčanog mišića je trajno mrtav i nefunkcionalan
  • dijabetes ubrzava proces razvoja ateroskleroze i za 2 do 4 puta povećava rizik od srčanog udara
  • visok krvni pritisak veći od 140/90 mmHg pogoduje ubrzanom rastu plaka i razvoju ateroskleroze
  • povišeni LDL holesterol i trigliceridi predstavljaju rizik za razvoj ateroskleroze
  • aspirin i andol razređuju krv i na takav način smanjuju rizik od nastanka tromba (ugruška), ali s druge strane oni ne deluju na aterosklerozu zbog koje postoji povećani rizik od nastanka tromba koji može uzrokovati srčani udar
  • stres ima važnu ulogu u procesu razvoja ateroskleroze

Lečenje srčanog udara

Najčešći pristup lečenju srčanog udara obično uključuje primenu lekova za stabilizaciju srčanog ritma, antikoagulanse radi sprečavanja zgrušavanja krvi i analgetike za ublažavanje bola. Osim toga, često se primenjuje i intervencioni pristup, poput ugradnje stenta ili premosnice kako bi se obnovila cirkulacija na mestu gde je došlo do suženja ili začepljenja krvnog suda. Ali, važno je da razumete da ovi postupci ne rešavaju problem nego spašavaju i daju na vremenu. Drugim rečima, ugradnja stenta ili premosnice ne obećava da se ista stvar neće dogoditi na nekom drugom mestu, pošto se aterosklerotski plak razvija neravnomerno; negdje je tek u začecima, a negde je uznapredovao.

Ovim se naglašava ključna poruka: prevencija je ključ. Ljudi bi trebali da usmere napore prema rešavanju uzroka bolesti, a to je zdravlje krvnih sudova. Očuvanje njihovog zdravlja zahteva kontinuirano staranje i promene u načinu života kako bi se uspešno prevazišli uzroci ateroskleroze i srčanih problema.

Kako prevenirati srčani udar

Kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti u Srbiji i svetu. Zato je presudno da se činioci rizika prepoznaju na vreme i da se pravovremeno deluje.

Usvajanje zdravih životnih navika kao što su zdrava ishrana, svakodnevno kretanje, nepušenje i što manje izlaganje stresu, samo su neki od načina kako da unapredite svoje zdravlje. Isto tako, ne sme da se zaboravi i redovna kontrola faktora rizika koja služi kao uvid u zdravstveno stanje kardiovaskularnog sistema.

Optimalna prevencija je ona pre pojave bilo kakvih simptoma bolesti ili faktora rizika poput masnoće u krvi, visokog krvnog pritiska ili dijabetesa koji upućuju na povećan rizik od razvoja ateroskleroze i pratećih bolesti srca i krvnih sudova.

Ukoliko je zdravlje već narušeno i postoje naznake prvih simptoma ili faktora rizika, važno je da se istovremeno deluje na njihov uzrok i posledice. Jedino na takav način može sa sigurnošću da se poboljša i očuva zdravlje srca i krvnih sudova.

Zaštitite svoje zdravlje uz Strauss kapi

Strauss kapi za normalan rad srca

U tome vam mogu pomoći Strauss kapi. Reč je o klinički dokazanom, prirodnom proizvodu koji već više od 40 godina pomaže ljudima na njihovom putu do zdravijeg života.

  • čiste krvne sudove od aterosklerotskog plaka
  • doprinose normalnoj elastičnosti krvnih sudova
  • snižavaju krvni pritisak
  • regulišu nivo masnoća u krvi
  • podstiču normalnu cirkulaciju
  • doprinose normalnom radu srca

Važno je napomenuti da se Strauss kapi mogu koristiti sa antikoagulansnom terapijom, osim ako koristite lek Farin. Ako je to slučaj, preporučljivo je da proverite sa svojim lekarom da li je konzumiranje belog luka dozvoljeno u vašoj ishrani. Ukoliko nije, ili niste sigurni, konsultujte se sa svojim lekarom. Ako vam je dozvoljeno konzumiranje belog luka, možete da koristite Strauss kapi u dozi do 3 ml dnevno. Za više informacija, kontakt možete da pronađete ovde.

Više o Strauss kapima saznajte na WEB STRANICI, a spisak apoteka u Srbiji, u kojima možete da ih kupite, nalazi se OVDE.

Pročitajte više:

Možda će vas zanimati i ovo: